Strah od (prevelikog unosa) proteina

Ponekad vam je potrebna zaštita od određene hrane. Drugi put je namjernicama potrebna zaštita od ljudi.

Iako je protein poznat kao kralj izgradnje mišića i bitan sastojak pri gubitku masnoće, takođe je okružen brojnim pitanjima sigurnosti. Konkretno, mnogi se boje proteina. Iako je možda teško povjerovati u doba Paleo-baziranog mesa, prosječna osoba se i dalje puni znatno više ugljikohidratima i mastima. To vjerovatno nije slučajnost.

Već više od 30 godina zabrinutost je da će previše proteina nanijeti štetu vašim unutrašnjim organima i prouzrokovati bolesti poput kancera.

Ostavimo nagađanja za drugi put i držimo se činjenica; Nema značajnih dokaza da je protein štetan za zdravu jetru ili bubrege. U stvari, proteini nisu opasni i bez obzira na ekstremne tvrdnje, sigurno je reći da ne prouzrokuje ranu smrt.

Ali ako ste i dalje zabrinuti, evo zašto je većina ljudi sigurna da mogu uživati u obrocima koji su puni proteina, kao i razumijevanje rijetkih situacija kada protein može predstavljati problem.

Prijeklo straha od proteina

Iako su proteini istraživani decenijama, veći dio nedavne zabrinutosti izazvala je The China Study knjiga. (Važno je napomenuti da je ovo knjiga zasnovana na istraživačkim opažanjima, a ne na naučno dizajniranom istraživanju.) Iako su neke tvrdnje potpuno zastrašujuće i mogle bi svakoga dovesti do biljne ishrane sa malo proteina, istraživanje pokazuje drugačije rezultate. [Urednička napomena: to ne znači da ima nešto loše u biljnoj ishrani. Ono što jedete je vaš izbor; cilj je osigurati činjenice i da sve bude jasno.)

Većina straha od proteina vrti se oko veze između unosa proteina i nečega što se naziva hepatokarcinom. Naučno gledano, da bi protein mogao izazvati ovaj problem, mora postojati toksičnost aflatoksina (vrlo rijetko), a bez postizanja određenih nivoa aflatoksina u tijelu nema značajne veze između toksičnosti proteina i jetre.

Pa što je aflatoksin? U najosnovnijem smislu, to je toksična buđ koja može biti prisutna u proteinima, a to je jedan od glavnih argumenata iza ideje da protein može naštetiti bubrezima, oštetiti jetru ili čak prouzrokovati rak.

Na papiru to sve naizgled ima smisla, osim što su bitni detalji izostavljeni. Ono što je najvažnije, iako aflatoksini zaista mogu predstavljati problem, dostizanje tih opasnih nivoa putem proteina nije mali zadatak. Zapravo, za većinu ljudi to možda i nije realno.

Da citiramo dr Chris Masterjohna, profesora i istraživača u zdravstvu i ishrani: ,, Ako vam je prijatelj ponudio sendviče s kikiriki puterom sa 100 grama kikirikijevog putera kontaminiran maksimalnom količinom aflatoksina koju dopušta FDA, samo biste trebali četiri dana da pojedete 270.000 sendviča sa kikiriki puterom da biste dobili dozu aflatoksina koji je stvorio “jedva prepoznatljiv odgovor” u Campbellovoj studiji.”

Sada volim kikiriki maslac, ali mislim da ga nisam mogao konzumirati toliko u samo nekoliko dana. Ako je sigurnost od proteina u pitanju, to je samo zato što širimo istinu o stvarnoj opasnosti koju predstavljaju.

Da li je protein opasan za bilo koga?

– Bezbjednost jetre: Iako je vjerovatnost problema sa aflatoksinom koja je povezana sa proteinima, postoji nekoliko drugih uslova u kojima biste trebali paziti na unos. Ključno je da, ako ste zdravi, nećete naštetiti ako želite praviti proteinske šejkove i gozbe sa piletinu i odrescima.

Jedini drugi mogući slučaj kada su i prehrambeni protein i jetra povezani u kliničkom okruženju sa nekim ko je u riziku od jetrene encefalopatije; stanje jetre gdje je metabolizam proteina izmijenjen i nepotrebno unošenje više proteina u tijelo riskira od kognitivnih oštećenja.

Inače, u praktičnom okruženju za inače zdravu osobu ne postoji značajna briga za oštećenje jetre.

– Bezbjednost bubrega: Što se tiče oštećenja bubrega, slično kao i kod jetre ovo ne predstavlja značajnu zabrinutost, ali postoje neki izuzeci.

U tijelu postoji nešto što se naziva brzina glomerularne filtracije (GFR), a to je brzina kojom određeni segment vašeg bubrega omogućava molekule u procesu pročišćavanja koji razdvaja urin i krv.

GFR se koristi kao pokazatelj rada bubrega, sa tim da su niže stope loše; trenutno je opšte prihvaćeno da je smanjenje GFR-a viđenog pri zatajenje bubrega nepovratno i ljudi trebaju biti zabrinuti da ne prouzrokuju probleme za njihove GFR.

Oni koji već imaju bolest bubrega, najvjerovatnije trebaju ograničiti unos protein (a možda ako ste dijabetičar i ne znate svoje stanje dijabetičke nefropatije, posjeta doktoruu bi bila mudar potez). Bilo bi pametno i ostati potpuno hidriran. Iako je to sjajan savjet generalno, za sve.

Za sve ostale jasno je i nemate se čega bojati, jer su vaši bubrezi dizajnirani za obradu i uklanjanje otpada. Dakle, jedenje proteina im nije teret.

Da zaključimo; Osim ako imate osnovne zdravstvene probleme, konzumiranje visokih proteina ne oštećuje jetru ili bubrege. Koliko biste trebali jesti? Sada ste pročitali šta nauka kaže da je pravilno za vaše tijelo.


Izvor: Born Fitness
Foto: Well Org