Konekcija između posla i bola

Kako dizanje teških predmeta na poslu utiče na zdravlje kardiovaskularnog sistema
Nova istraživanja pokazuju da vježbanje temeljeno na sportskim izazovima visokog intenziteta ima koristi za zdravlje kardiovaskularnog sistema, ali ponavljajuće dizanje tegova/težina na poslu može imati negativan uticaj. Medicinski stručnjaci u kontinuitetu promovišu dobre strane fizičke aktivnosti, posebno za sprečavanje kardiovaskularnih bolesti, vodećeg uzroka prevremenih smrtnih slučajeva u cijelom svijetu.

Studija o hipertenziji sada je započela sa ispitivanjem učinka različitih vrsta vježbanja na kardiovaskularno zdravlje osobe. Istraživanje otkriva da neke fizičke aktivnosti zapravo mogu biti štetne za naše zdravlje.

4 različite vrste fizičke aktivnosti
Jean-Philippe Empana iz Inserm (Univerzitet u Parizu, Francuska), radeći sa kolegama iz Australije, vodio je istraživanje. Autori su analizirali podatke iz desetogodišnje Pariške Prospektivne Studije III, koja prati zdravlje 10.000 ljudi starosne dobi od 50 do 75 godina.

U sklopu te studije, učesnici su ispunili upitnike u kojima je fizička aktivnost bila u četiri različite kategorije:
– Sportske aktivnosti visokog intenziteta;
– Napor od zadataka vezanih uz posao, poput podizanja i pomicanja teških predmeta;
– Vježba sa malim učinkom u domena slobodnih aktivnosti, poput hodanja s prijateljima, održavanja vrta,… itd.;
– Ukupna tjelesna aktivnost.

„Naša ideja bila je vidjeti da li su sve vrste fizičke aktivnosti korisne; i može li, pod nekim okolnostima, ta ista fizička aktivnost biti štetna“, kaže Empana. „Posebno smo željeli istražiti posljedice fizičke aktivnosti na poslu, sa naglaskom na naporne fizičke aktivnosti, poput rutinskog prenošenja teških tereta, što bi moglo imati negativan uticaj.“

Kako bi pratili kardiovaskularno zdravlje učesnika, istraživači su pregledali njihove arterije koristeći ultrazvučno snimanje karotidnih arterija u vratovima. Konkretno, izmjerili su osjetljivost barorefleksnog mehanizma; barorefleksni mehano-receptori u karotidnim i aortnim krvnim žilama kontrolišu brzi odgovor tijela na promjene i krvni pritisak. Kompromitovani barorefleksni sistem povećava šanse ozbiljnih ishoda, uključujući zastoj srca.

Izmjerena su dva aspekta barorefleksnog sistema:

1) Mehanički barorefleks, što se odražava na krutost arterija. Problemi sistema sa ovim aspektom često su dio kardiovaskularnih problema povezanih sa godinama.

2) Neuronski barorefleks, odnosno neuronski impulsi koje mehano-receptori odašilju na zidove arterije. „Poremećaji neuronskog barorefleksa često dovode do problema sa srčanim ritmom i zastojem srca.“

Glavni pokreti
Empana i njegove kolege vidjeli su dva značajna trenda u njihovim rezultatima.

Prvo – sportska fizička aktivnost jača neuronski barorefleks, smanjujući tako izglede za srčane probleme, kao što medicinski stručnjaci već dugo sugerišu. Sa druge strane, otkrili su da naporan fizički rad na poslu negativno utiče na krutost arterija – mehanički barorefleks i na neuronski barorefleks, proizvodeći veći rizik za probleme sa srčanim ritmom. Autori nisu pronašli posebnu povezanost između slobodnog vremena ili totalne fizičke aktivnosti; ili mehaničkog ili neuronskog barorefleksa.

„Naši nalazi“, kaže Empana, „predstavljaju vrijedan korak u istraživanja za poboljšanje našeg razumijevanja povezanosti između fizičke aktivnosti i kardiovaskularnih bolesti. Oni ne sugerišu da je kretanje na poslu štetno za zdravlje, već sugerišu da hronične, naporne aktivnost (kao što je dizanje teških tereta) na poslu mogu biti početak te štetnosti.“ Sledeća misija za istraživače je da pokušaju vidjeti da li su ovi rezultati konzistentni među ostalim grupacijama ljudi.

“Ova studija može imati veliki značaj po javno zdravlje, za fizičke aktivnosti na radu“, zaključuje Empana. „Sada želimo proširiti našu analizu kako bismo dodatno istražili interakcije između fizičke aktivnosti i zdravstvenog stanja ljudi na radnom mjestu.“

Izvor: Medical News Today
Foto: YEG Fitness