Uticaj hoda na starenje

Ako je vaš hod sporiji, možda ste u većoj opasnosti od ubrzanog starenja i zdravstvenih problema koji dolaze s tim.

Ako vam se hodanje usporilo u četrdesetima, možda ćete ostariti brže nego što mislite. To je rezultat nove studije koja je otkrila da brzina hoda u dobi od 45 godina može biti pokazatelj vašeg fizičkog i neurološkog starenja. Dok su prethodna istraživanja već našla vezu između hoda starijih osoba i njihovog zdravlja; nova studija, objavljena u oktobru, 2019. godine u JAMA Network Open magazinu. Posebno su proučili na stotine četrdesetpetogodišnjaka kako bi dobili puno bolji uvid u to što otkriva brzina hodanja o starenju.

„Koliko brzo ljudi hodaju u srednjem životnom dobu, govori nam mnogo o tome koliko su njihova tijela i mozak vremenom ostarili“, kaže za zdravlje vodeći autor Line Jee Hartmann Rasmussen, doktor koji istražuje starenje na Univerzitetu Duke. „To nije samo pokazatelj starenja, već i pokazatelj cjelokupnog zdravlja mozga“, dodaje Rasmussen.

U studiji su naučnici ispitali podatke skupljene u više od četrdeset godina prikupljenih od preko 1.000 novozelanđana koji su rođeni između 1972. i 1973. godine. Počevši od treće godine starosti, svakog sudionika studije pregledao je pedijatar neurolog, koji je mjerio sve. Od inteligencije i jezičkih/motoričkih sposobnosti do emocionalne kontrole i regulacije ponašanja. Poslije toga, svaki je učesnik redovno ocjenjivao svoje zdravlje, išao na redovne preglede i podvrgavao se intervjuima svakih nekoliko godina.

U dobi od 45 godina, istraživači mjere jednostavnim testom brzinu hodanja od 904 učesnika. Istraživači su takođe pogledali kako brzo stare, na temelju 19 medicinskih markera, uključujući indeks tjelesne mase, krvni pritisak i nivo holesterola. Uz to, proveli su i Wechslerov test inteligenciju za odrasle, napravili MRI mozga i ocijenili starenje lica. Poslije analize podataka, upoređivali su te učesnike sa najsporijim prosječnim hodom – oko 3,9 stopa u sekundi; sa ljudima sa najvišom, prosječnom brzinom od oko 5,7 stopa u sekundi. Rezultati su doveli istraživače do tri važna zaključka.

Prvo, sporo hodanje je povezano sa „lošim fizičkim funkcijama u srednjem životnom dobu“. Uprkos činjenici da je većina ispitanika iz srednjeg staža hodala brže od starijih odraslih koji su bili dio ranije studije, istraživači su pronašli iste povezanosti između brzine hodanja i fizičke izvedbe koje su prethodno pronađene.

Drugo, istraživači su utvrdili da je sporo hodanje povezano sa ubrzanim starenjem. To nije bilo predstavljeno samo brzim propadanjem organskih sistema, već i starenjem lica i strukturnim promjenama mozga. U osnovi, oni koji su hodali sporije fizički, ostarili su brže od svojih bržih vršnjaka, i to je pokazano u studiji.

Treće, istraživački tim uspostavio je vezu između sporog hodanja i pogoršanog neurokognitivnog funkcionisanja. Oni koji su brže hodali, imali su viši IQ i smanjeni rizik od demencije.

Veza između inteligencije i hoda pokazala se još jačom. Učesnici kojima je neurokognitivno funkcionisanje bilo niže u dobi od tri godine naknadno su imali sporije hodanje u četrdesetima. Naučnici su mogli utvrditi koliko će brzo osoba hodati sa svojih 45 godina po  inteligenciji koju su imali sa tri godine starosti. ,,Brzina hoda u srednjem životnom dobu može biti sažeti indeks cjeloživotnog starenja sa mogućim porijeklom manjka centralnog nervnog sistema u djetinjstvu”, istaknuo je Rasmussen u studiji.

Pa kako ljudi trebaju koristiti te nove informacije?

„Hodanje se čini kao jednostavna stvar, ali hodanje zapravo zahtijeva istovremeno funkcionisanje i međusobno djelovanje mnogih različitih organa, uključujući kosti, srce, pluća, mišiće, vid, nervni sistem… i slično“, kaže Rasmussen. Smanjena brzina hodanja može biti znak naprednog starenja i propadanja rada organa. „Održavanje zdravlja i vježbanje pluća, mozga, srca… itd. mogu poboljšati vaše fizičko i kognitivno zdravlje, a samim tim i brzinu hoda“, kaže ona.

Iako je mjerenje hodanja uobičajena praksa kod starijih odraslih osoba, naučnici sugerišu da uključivanje takvih testova ranije u životu može biti korisno. „Budući da brzina hodanja pokazuje značajne razlike u vezi sa starenjem već u srednjem životnom dobu, to se može pokazati korisnom mjerom u ispitivanjima starenja usmjerenih na sprečavanje početka bolesti povezanih sa godinama“, istaknula je Rasmussen u studiji.

Ona takođe ukazuje na dodatni pozvani komentar studije koji je dala Stephanie Studenski, dr. Med., Gerijatar na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Pittsburghu. „Brzina hodanja jednostavan je i jeftin pokazatelj dobrobiti tokom odrasle dobi. Okrenimo pažnju ka njemu i upotrebimo ga“, predlaže dr. Studenski u svom komentaru.

Carolyn Fredericks, dr. Med., Neurolog Yale Medicine i stručnjak za Alzheimerovu bolest i istraživanje (koja nije bila uključena u studiju), takođe podržava važnost nalaza. „Znali smo da takve vrste odnosa postoje kod starijih ljudi, ali pokazati da su oni već prisutni i vrlo snažni, kod osoba u svojim četrdesetima je iznenađujuće i uzbudljivo“, kaže dr. Fredericks za časopis Health. Dodaje da iako studija ne kaže sigurno da poboljšanje fizičke spreme može poništiti te promjene, „to svakako dodaje cjelokupnoj slici u literaturi koja sugeriše da je vrijeme za početak zdravije staze – u smislu naše kardiovaskularne kondicije, naše ishrane, našeg krvni pritiska – ne kad smo stariji i brinemo o svom pamćenju, već upravo sada.“

Kako izmjeriti vlastiti hod?

Ne treba vam stručnjak da izračuna koliko stopa u sekundi možete prehodati. Postoji jednostavna jednačina da to saznamo: Odaberite koliko stopa ćete hodati. Ova studija odlučila se za šest metara, što odgovarabroju od oko 20 stopa. Uzmite mjernu traku i označite udaljenost trakom ili komadom krede. Pomoću štoperice odredite koliko sekundi vam je potrebno da pređete udaljenost bez da se opterećujete. Obavezno hodajte svojim normalnim tempom.

Podijelite ukupnu pređenu udaljenost sa količinom vremena (u sekundama) na štoperici. Na primjer, ako bi vam trebalo pet sekundi da hodate 20 stopa, vaša bi jednačina bila: 20 stopa podjeljeno sa 5 sekundi jednako je 4 stope u sekundi. Da biste dobili potpuno tačno očitavanje, možda biste trebali pokušati ponoviti postupak nekoliko puta.


Izvor: Health
Foto: MEDatrio