Iznenadni srčani zastoji i srčani udari: šta trebate znati

Ne zanemarujte ove rane znakove i upozorenja vašeg tijela. Može biti zastrašujuće čuti u vijestima o iznenadnim srčanim zastojima kod mladih, naizgled zdravih trkača, a takve informacije vas mogu natjerati da se zapitate da li i vi rizikujete.

Budući da se iznenadni srčani zastoj obično događa sa malo ili nimalo upozorenja, kardiolog Brada Oldemeyera, iz UCHealth-a u Fort Collinsu, Colorado, objašnjava  na šta treba paziti i kako reagovati ako sumnjate na zastoj srca kod nekog drugog.

Šta je to srčani zastoj?

Srčani zastoj može biti pomalo teško definisati, objašnjava Oldemeyer, ali iznenadni srčani zastoj dogodi se kad vaše srce neočekivano ima abnormalni ritam (aritmija) i prestane pumpati krv u vitalne organe poput mozga i pluća. Ovaj spontani, nenormalan srčani ritam, gdje srce kuca prebrzo ili presporo, i nije kompatibilan sa ustaljenim nivoom otkucaja. Oko 90 odsto ljudi koji dožive iznenadni srčani zastoj izvan bolnice umire, prema American Heart Association ispitivanju.

Srčani udar se, sa druge strane, događa kada blokirana arterija sprečava da krv bogata vazduhom dospije u dio srca. Ako blokada ostane, dio srca koji se normalno napaja, tim arterijama počinje umirati.

Mislite na to kao da je iznenadni zastoj srca električni problem u kojem je došlo do kratkog spoja, ali srčani udar je više kao problem vodovoda u kojem je blokirana jedna cijela cijev.

Koji su rani znakovi srčanog zastoja?

Odjednom dolazi do zastoja srca. Ali, rani pokazatelji mogućeg srčanog zastoja mogu biti simptomi povezani sa osjećajem prekomjerne preopterećenja ili umora, što je van norme kad trenirate. Nedavno istraživanje objavljeno u CMAJ-u otkrilo je da 29 odsto sportista koji su iznenada umrli od zastoja srca tokom aktivnosti prethodno imali simptome crvene zastave. Svi sportisti imaju simptome povezane sa naprezanjem, koji su normalni, ali kada dođe do promjene početne vrijednosti, tada biste trebali biti zabrinuti, objašnjava Oldemeyer. ,,Klasične simptome oštećenja srca, teško je uočiti”, ističe Oldemeyer.

Ako više niste u mogućnosti držati se uobičajenog plana treniranja ili imate promjenu izdržljivosti, recimo da se trudite održavati tempo za koji znate da ne bi trebao biti problem ili imate nedostatak daha ili bolove u prsima koji su novonastali, trebali biste razgovarati sa doktorom o procjeni kardiovaskularnog rizika jer možda imate jedan od simptoma crvene zastave. A ako vam se tokom vježbanja ikad nesvijesti ili izgubite svijest, to je ogroman znak da biste trebali potražiti doktora, ističe Oldemeyer.

Ko je u rizičnoj grupi?

Izvještaj objavljen u CMAJ-u proučio je postojeća istraživanja i smjernice koje sugerišu njegu i prevenciju iznenadnog zastoja srca kod sportista i utvrdili su da su to zapravo rijetke pojave, iako o njima sve više možete čuti u medijima. Rezultati su pokazali da je stopa iznenadnog zastoja srca kod sportiste tek oko 0,75 odsto na 100.000 ljudi, godišnje.

U skladu sa tim, ljudi koji imaju genetsku predispoziciju za aritmiju (abnormalni otkucaji srca) mogu biti više izloženi riziku od iznenadnog zastoja srca. Međutim, sportisti koji treniraju trčanje na duge staze trebali bi proći testiranje doktora, radi procjene bilo kakvih simptoma ili znakova visokog rizika u svojoj porodičnoj ili zdravstvenoj anamnezi. Ako ih ima, ovo može zatražiti intenzivnija ispitivanja i testove.

Što prouzrokuje srčani zastoj?

Srčani zastoj često dolazi iznenada i bez upozorenja, a uzrok je često nepoznat. CMAJ pregledom je utvrdio da srčani zastoj često nastaje zbog ugruška u arteriji koja krv dovodi do srca kod većine nesportista i nekih sportista.

Koji su znakovi i simptomi srčanog udara?

Ako osjetite bilo kakve simptome srčanog udara, poput pritiska, stezanja, boli ili nelagode u grudima ili osjećaja stiskanja u rukama koji se mogu proširiti na vrat, vilicu ili leđa, mučninu, probavne smetnje, žgaravica ili bol u stomaku, nedostatak daha, palpitaciju srca, ubrzane ili nepravilne otkucaje srca, hladan znoj, nesvjesticu ili iznenadnu vrtoglavicu, bez obzira na pol, trebali biste odmah nazvati hitnu pomoć.

U stvari, nedavno istraživanje objavljeno u časopisu American Heart Association utvrdilo je da je bol u prsima najčešći simptom o kojem je izvještavalo oko 93 odsto ljudi bez obzira na pol, koji su imali srčani udar. Takođe, istraživanje je otkrilo da je 41 odsto muškaraca koji su doživjeli srčani udar doživjelo atipične simptome, poput žgaravice, bolova u leđima ili boli koja je bila slična probavnim problemima, dok je 23 odsto žena imalo ove simptome.

Razlikuju li se znakovi i simptomi kod muškaraca i žena?

I da i ne. Srčani zastoj dolazi brzo, ali bez obzira na pol, ako osjetite neki od gore navedenih simptoma, odmah biste trebali nazvati hitnu pomoć.

Evo što treba učiniti ako sumnjate na srčani zastoj.

Prvo biste trebali dobiti profesionalnu medicinsku pomoć, kaže Oldemeyer. Odmah nazovite hitnu pomoć i potražite pomoć bilo koga drugog oko vas dok stručno osoblje ne dođe. Pravovremeni poziv doktorima od najveće je važnosti za brzo dobijanje medicinskih stručnjaka na mjestu događaja. I budite sigurni da ostanete na telefonu, operateri su obučeni za razgovor sa vama kroz administraciju prve pomoći.

Za jednu od mjera sigurnosti, dobra je praksa pronaći najbliži automatski vanjski defibrilator (AED), uređaj koji će donijeti šok za vraćanje normalnog ritma; u blizini vašeg doma, posla, teretane i uobičajenih ruta za trčanje. Zahtjevi i propisi AED-a razlikuju se od države do države, ali uopšteno je pravilo da ih možete pronaći u policijskim stanicama ili automobilima, određenim školama i zdravstvenim klubovima sa preko 500 članova.

Dvije najvažnije stvari su koliko brzo i učinkovito započinje davanje/primanje prve pomoći, koji će zamijeniti funkciju srca (cirkulaciju krvi kroz tijelo) i koliko brzo srce može biti defibrilirano s obzirom na šok koji upravlja AED-om za vraćanje srca u normalan ritam.

Važno je da sebe ili osobu koja doživi srčani zastoj ne vozite u bolnicu jer to može odgoditi primanje prve pomoći ili korištenje AED-a. Odmah nazovite hitnu pomoć, operateri su obučeni da vas vode kroz spasilačku mjeru poput prve pomoći dok ne stignu obučeni medicinari.

U savršenom svijetu svi bi trebali znati pružiti prvu pomoć, kaže Oldemeyer. Ali opšte gledano, srčani zastoj nije nešto što možete predvidjeti prije samog događaja, tako da je najbolje što možete preduzeti su odgovarajuće mjere opreza i uvijek pažljivo slušati svoje tijelo.


Izvor i foto: Runner’s World