Mentalni pristup triatlonu
Na dan trke često je takmičar sa jačim mentalnim pristupom onaj koji postiže svoje ciljeve i prelazi sve prepreke lakše od ostalih.
Trebate imati snagu da trenirate svoj um dok trenirate mišiće, a za to su potrebni posmatranje, vježba i želja da promijenite ono što ne funkcioniše onako kako biste vi htjeli. Koje su poruke koje sami sebi govorite? Jesu li pozitivne i korisne ili negativne i štetne? Kako možete promijeniti tu poruku i promijeniti svoju izvedbu? Bez obzira na to da li su vaši ciljevi završiti prvi ili „ne završiti poslednji”, sledeći savjeti primjenjuju se na sve nivoe razvijenosti triatlonca.
Postavljanje ciljeva i dostignuća – Bez obzira na vaše ciljeve, postavite ih kratkoročno i dugoročno: dnevno, sedmično, mjesečno i godišnje. Zapišite ih i često ih ponavljajte. Ciljevi koje ste postavili započinju proces vizualizacije, pa se podsjetite koliko ih želite i koliko ste spremni raditi na njihovom ostvarenju. Nakon što ste zapisali svoje ciljeve, vratite se i uvjerite se da imate oba procesa (npr. fokusiranje na snažno povlačenje ruku u plivanju) i ishodne (specifična mjesta za kraj, vremena ili kvalifikacije).
Imate snagu da birate svoje misli – Mnogi sportisti pogrešno pretpostavljaju da je mentalni aspekt njihovih izvedbi urođen i nepromjenjiv. U stvarnosti, sistematski mentalni trening može imati sličan uticaj na performanse kao i fizičke vježbe. Ako odaberete svoje misli i stavove, možete poboljšati vaše iskustvo i rezultat trke. Kada se pojave negativne, nemoćne misli, tada jednostavno možete okrenuti prekidač.
Trenirajte mozak kao što trenirate vaše mišiće – Triatlon je sport pokretnih ponavljanja. Na plivanju, biciklizmu i trčanju ponavljajte isti pokret iznova i iznova, a za ponavljanje je potrebno milione puta to sve uraditi da bi se performans usavršio. Isti se koncept odnosi i na sticanje mentalnih vještina. Što više vježbate, više jačate um i vaš mentalni stav.
Budite hrabri – „Bojao/la sam se, ali svejedno sam to učinio/la.” Svi se suočavamo sa strahovima. Na vama je da li će na dan trke pobjediti vaši strahovi ili vaši snovi i ciljevi.
Kontrola – Možda nećete moći kontrolisati ono što vas pokušava zakočiti ili vas izaziva na dan trke; ali trenirajući um, možete imati potpunu kontrolu nad vašim reakcijama na te varijable. Nesigurnost je čest pokretač anksioznosti i svojstvena je svim učesnicima triatlona. Jedino što možete kontrolisati je vlastita priprema, tako da ovo treba imati vašu punu pažnju i fokus. Konstantnim razvojem rutina i načina suočavanja sa tim preprekama, nivo nesigurnosti se može spustiti i manje je vjerojatno da će vanjski činovnici negativno uticati na vaš učinak.
Preusmjeravanja – Smetanje se stalno pojavljuju na mjestu gdje se održava trka: prijatelji, porodica, vanjski uslovi, promjene kursa staze u posljednjim trenutcima, kašnjenja, nevažne ili nekorisne misli, treneri, saigrači, komentari protivnika… itd. Naučite očistiti svoj um, uklonite se iz tih ometanja i preusmjerite na svoje zadatke i rutine koje vama koriste.
Emocije – U vremenskom okviru prije trke, danima ili satima prije trke, triatlonci postaju uzbuđeni i nervozni dok tijelo „čita” samo sebe za takmičenje. Ključ postizanja odgovarajućeg načina razmišljanja je analizirati promjene u stanju raspoloženja, usmjeriti svoje emocije u pozitivnom smjeru. Redovno vježbanje stvara nove nivoe normalnosti u vašem misaonom i emocionalnom procesu.
Strategija kako se nositi sa stresom prije performansa – Čak i najiskusniji i najodlikovaniji triatlonci se nerviraju. Vaša interpretacija fizioloških promjena i emotivnih okidača usmjerava vaše emocionalne odgovore. Ako osjetite negativne misli i strahove u danima prije trke ili u jutro prije same trke, znajte da ih možete promijeniti.
Zato je bitno da smanjite paniku u tom periodu i procesuirate vaše strahove i negativne misli. Stvorite novi odgovor na negativne misli ili emocije koje nastaju a koje vas koče. Zamijenite ih pozitivnim, snažnim porukama koje će prebaciti prekidač na vaš pozitivan način razmišljanja. Vizuelizujte sebe kako postižete željene rezultate, prikazujući slike kada ste imali dobru trku, izvedbu vježbanja ili postizanje cilja.
Izazovite ustaljena uvjerenje da su stanja emocija i raspoloženja jednostavno reakcije na vanjske događaje oko vas. Imate zavidnu kontrolu u ovom području. Jednostavni postupci, poput promjene lokacije ili slušanja muzike, mogu vam pomoći u kontroli reakcije na pokretače stresa. Svako ima svoje vlastite odgovore, bilo smirujuće ili stimulišuće. Ključno je pronaći odgovore za suočavanje koji su automatizovani i koji se mogu dosljedno primjenjivati u promjenjivim okolnostima.
Specifične mentalne pripreme, rutine i vizuelizacija – Vježbajte u svom umu šta ćete raditi tokom nekog događaja – šta bi se moglo dogoditi tokom trke i kako ćete se nositi sa svim izazovima koji dolaze. Koristite slike, oblik vizuelizacije koji uključuje iskustvo svih vaših čula. Slike su snažna tehnika jer mozak zamisli scenarije vrlo slikovito i zato može pozitivno uticati na vaše samopouzdanje i izvršenje istih.
Pozitivan stav – Pozitivni unutrašnji monolozi, pozitivno razmišljanje i pozitivne sopstvene izjave (afirmacije ili mantre) snažno utiču na vašu fizičku izvedbu. Tvrdnje poput „Trenirao/la sam naporno i u izvrsnoj sam formi” ili „Pripremio/la sam se koliko najbolje mogu” rade na zaokupljanju naše pažnje, a zatim mijenjaju naš sistem vjerovanja i uvjerenja, s vremenom. Svoju pažnju počinjemo usmjeravati na događaje koji jačaju naš sistem vjerovanja da ostvarujemo svoje ciljeve i snove. Negativne percepcije i shvatanja se tada isključuju.
Značaj procesa „zagrijavanja” – Zagrijavanje je izuzetno važno za fizički aspekt priprema ali isto tako i za psihološku pripremu. Razvojem redovne rutine zagrijavanja um možete umanjiti neizvjesnost i usmjeriti svoju pažnju na pripremanje tijela za fizičke potrebe takmičenja. Poslednjih nekoliko minuta vaše rutine zagrijavanja mogu se sistematski osmisliti kako bi se promovisalo optimalno funkcionisanje vašeg performansa.
Izvor: Active
Foto: Polar