Uticaj sna na apetit

Svi znamo koliko je san važan za trening, oporavak i rad, ali zanimljiv je i odnos između sna i apetita. Dakle, kako san utiče na apetit? Poznato je da je nedostatak sna povezan sq prejedanjem, posebno pretjeranom konzumacijom popularne ,,junk food” hrane. Istraživači sa Berkeley univerziteta istraživali su učinke nedostatka sna na moždane funkcije povezane sa odabirom hrane. Pomoću MRI skeniranja, naučnici su posmatrali neurološku aktivnost ljudi uspavanih i dobro odmornih dok su pregledali slike niza zdrave i nezdrave hrane.

Pregled je otkrio da je centralni dio mozga snažnije reagovao na slike visokokalorične hrane među ljudima koji su bili pospaniji u poređenju sa dobro naspavanom i odmornom ekipom. MRI skeniranje je takođe pokazalo da lišavanje sna smanjuje aktivnost u području mozga koja reguliše kontrolu ponašanja. Ovo istraživanje sugeriše da nedovoljno sna ima dvostruki učinak na ishranu; nedovoljno spavanje čini nas sklonijima ka lošijoj hrani, a istovremeno manje možemo provoditi kontrolu nad našim impulsima koji nas tjeraju da jedemo ne-tako-dobru-po-nas hranu.

To se svodi na nekoliko činioca, koji su svi međusobno povezani. Prvo, dva hormona koja regulišu glad; grelin (koji podstiče apetit) i leptin (koji prigušuje apetit), utiču na spavanje. Kada nedostaje sna, nivo grelina raste sa korelativnim padom leptina, što dovodi do povećanja gladi. Takođe, uz slab san, raste nivo endokanabinoida u krvi (vrsta neurotransmitera). Endokanabinoid djeluje na mozak na sličan način kao i marihuana, efektivno tražeći ,,junk food” u organizmu, čineći čin jedenja, naročito bezvrijedne hrane, ugodnijim.

Ovo pomaže objasniti zašto je jedan od prvih koraka u upravljanju težinom ulazak u zdrave navike spavanja, ciljajući na sedam do devet sati spavanja. A iz atletske perspektive, bez dobrog sna, uvijek ćete se boriti da iskoristite prednosti svog treninga i vaš će oporavak uvijek biti ugrožen. Ulazak u dobru rutinu spavanja ključni je dio postizanja toga i mnogo je napisano o najboljim načinima za to, uključujući držanje podalje od plave svjetlosti (televizor, mobiteli, laptopi i sl.) Barem sat vremena prije spavanja; regulisanje temperature u vašoj spavaćoj sobi (hladnije je bolje); minimizacija konzumiranja alkohola prije spavanja i prigušivanje svjetla po kući dok se spremate za krevet.

Iako očito niste svjesni što se događa dok spavate, vaš mozak i tijelo su u aktivnom stanju. Svaka faza sna ima izrazite restorativne kvalitete, a način na koji se krećete kroz svaku fazu igra veliku ulogu u statusu vašeg tijela koji slijedi. Tokom idealnog noćnog sna prolazite kroz nekoliko ciklusa od 90 minuta u kojima se prolazi svaka faza sna: budnost, lagani san, dubok san, REM, ponavljanje. Svaki ciklus igra ključnu ulogu u održavanju vašeg mentalnog i fizičkog zdravlja. Količina svake faze spavanja može značajno varirati između noći i pojedinaca.


Izvor: Triathlete
Foto: Sleep Report